quinta-feira, 3 de outubro de 2019

Dalen tetun

Trabalhu Individual



Imagem relacionada

Pelo:

            Naran                          : Josefina Salvador Ximenes
            Klasse                          :100Ano
            Turma                          :E
            Departamentu             :Ciência Socia




ESCOLA PAROQUIAL
 SÃO PEDRO COMORO DILI TIMOR-LESTE
 CIÊNCIA SOCIAIS KLASSE 100 ANO
TURMA/ E
ANO LECTIVO
2019




LIAN MAKLOKE
      Ba dahuluk hakerek nain hakarak hasae agradese ba aman maromak tamba nia grasa no espiritu neebe haraik hakerek nain bele konsege hakerek hotu topiku ida nebe professor fo
Liu husi opurtunidade nee mos hakerek nain hatoo agradese wain ba parte hotu-hotu neebe fo ona kontribuisaun direita no indireita mai hakerek nain hodi bele hakerek topic ida  nee.


























INDISÉ
LIAN MAKLOKE………………………………………..……………………………………..1

INDISE………………………………………………….……………………………………….2

1.      Introdusaun……………………..………………………………………………………3

1.1.Rekursu Sira Hodi Desenvolve DaLEN Tetun…………………..………………………..3

1.2.Signifikasaun Ortografia Dalen tetun Nasional……………..……………………………4

1.3.Objetivu………………….………………………………………………………….……….4

1.4.Konklusaun……………………….………………………………………………………...5

LIA MAK TAKA……………………………………………………………………………….5















Introdusaun
1.1.Rekursu Sira hodi desenvolve Dalen tetun
dalen sira ne’ebè  koalia iha teritoriu Timor- Leste  nia laran tomak, sai hanesan instrument ida  ne’ebè  ema  usa  atu komunika ka hala’o  relasaun  entre  ema ida ho ida seluk  i ho kultura no identidade povu ne’e  nia. Tamba ne’e  lian nia papel importante tebes ba ema nia moris. Is toria hatudu  katak lian ida la mosu mai kompletu  ka perfeitu kedas, tamba ne’e  persija iha hanoin  ka vontade diak liu-liu ba kapasidade intelektual atu bele desenvolve  lian ne’e  hodi bele hariku liutan lian sira ba nasaun tomak no sidadaun hotu nia interese.

Lian sira ne’ebè  koalia iha Timor Leste la mosu depois de independensia, maibe mosu hori uluk kedas desde ita nia bei-ala sira nia tempu. Tetun ne’ebè  ita koñese
koñese  hanesan tetun prasa ko’alia liu iha distritu dili, tetun terik ko’alia liu iha parte balu iha distritu  Vikeke, Covalima, Manatuto, Manufahi, no Bobonaro. Iha dokumentu antigun antigun balu hosi Portugal ne’ebè  konta kona’ba  lian timor nian iha tempu ne’ebá. Tinan 400 liu ba iha surat ida hakerek dehan iha timor tomak ema hatene lian rua(2) belu ho vaikenu, ne’e katak tetun no vaikenu. Ita bele si’ik  katak iha tempu ne’ebá Timor Lorosa’e  ho belu mak hatene tetun tamba ne’e  liurai Wehali no liurai lika nia rai. Iha Timor  parte loro monu inklui mos Oecuse, ema hatene baikenu tamba liurai Sonbai mak ukun iha ne’ebá  to’o  tinan 1800 ba leten ema bolu Timor Lorosa’e  provinsi  belu nian ne’e  dehan katak provinsi ema tetun nian.
Nune’e  ita bele hare katak tuir ema Portugal ne’e  hare ema iha Timor Lorosa’e  iha tempu ne’ebá  bele ona komunika ho lian tetun maski laos sira nia lian rasik.
Ema iha Timor Lorosa’e  ho tan iha belu hatene tetun tansa mak ema iha Oecuse, Kupang, Soe, ho Kafemenanu la dun koalia tetun? Ita hare ona katak, tinan 400 liuba, liurai tetun mak domina Timor Lorosa’e ho rai belu. Nune’e mak uluk kedas, ema balu iha rai sira ne’e  aprende tetun, iha tempu ne’ebá iha liurai  bo’ot  ida naran  Sonbai, nia ukun  Oecuse ho Timor  Osidental so belu mak la tama iha nia reinu. Liurai Sombai koalia baikenu ne’ebe ema bolu dawan, nun’e  mak  iha tempu ne’eba kedas, ema barak iha Oecuse ho Timor osidental hatene vaikenu, maibe  la hatene tetun.



1.2.Signifikasaun Ortografia Dalen Tetun Nasional
Liafuan ortigrafia mai husi lia Gregu, nian arti “ hakerek tuir dalan loos”. Atu bele hakerek naran lian ida loloos, lian ne’e presiza padraun hakerek nian ka banati. Hakerek tuir banti katak tuir Padraun ne’e dalan hakerek nian ne’ebé ita ema hanaran ortografia padronizada. Ortografia padronizada ne’e mak dalan ka sistema ne’e:
a). Ita hakerek liafuan hotu-hotu ho oin ida deit, la’os oin-oin ka arbiru deit: nune’e Sistema Uniforme.
b). Fó ba liafuan ida-idak hakerek ida ne’ebé haleno liafuan ne’e nia son rasik: nune’e sistema  lasala (sala la iha).
Dalan-hekerek ida ne’ebé lasala tenkesér mós Sistema Fonemiku. Lian hotu-hotu iha mundu-raiklaran- tetun mós- soi estrutura ida ne’ebé nakfahe ba fonema ida-idak sinál ida de’it.


1.3.Objetivu
Objetivu husi testu ida ne’e  nuda’ar  kontribuisaun ki’ik  oan  ida atu buka hatene diak  liu tan tetun  ne’ebè  koalia iha nasaun Timor- Leste, nune’e  mos atu fo hanoin ba ema hotu katak  lian  sira ne’ebè  koália  iha nasaun Timor -Leste  laos  deit lian ofisial sira  ne’ebè  konsagra tiha ona iha konstituisaun Republika Demokratika Timor- Leste iha artigu 13, maibe iha mos lian sira seluk ne’ebè  grupu idak-idak  iha nasaun ne’e  koalia.

Ita hotu-hotu tenki tau iha ita neon katak  Timor- Leste nùdar  nasaun ida ne’ebè  maske  ki’ik  maibe  ninia povu koalia  lian oin-oin.
Ida ne’e  hanesan buat  ne’ebè  uniku oituan iha mundu. Testu  ida  ne’e hakarak mos atu fo hanoin ba instituisaun estadu nia ne’ebè  iha kompetensia iha area promosaun no desenvolvimento lian nia atu bele preokupa no iha hanoin ruma atu desenvolve ita nia lian sira laos deit lian sira ne’ebe konsagra ona iha konstituisaun  maibe  mos lian hotu-hotu ne’ebè koalia iha Timor -Leste.




1.4.Konklusaun
1.1.Rekursu Sira hodi desenvolve Dalen tetun ko’alia kona-ba desenvolvimentu dalen tetun nia

1.2.Signifikasaun Ortografia Dalen tetun Nasional Ko’alia kona-ba Sistema Uniforme no Sistema Lasala


Lia Mak taka
          Ikus liu ha’u atu remata topiku ida ne’e hau la haluha hato hau nia agradese ba nai maromak, ne’ebè  fo ona espritu atu ha’u  halo topiku ida ne’e ho diak no to rohan, nune’e  mos ha’u  la haluha  hato’o  obrigado ba mestre lingua tetun nia….
Ne,ebè  fo ona oportunidade  ne’e mai  hau hodi halo topiku ida ne’e bele halo hau badinas atu hakerek no le’e jornal,livrus,no revista sira, to’o  ba ne’e deit ha’u nia .

      




Sem comentários:

Enviar um comentário

database

Saida mak Database 10.46       No comments Exprisaun/Istilah 'database' ilmuhan  barak maka halo definisaun. maibe tuir ita ...